1TREĆA TUŽALJKA
ALEF Ja sam čovjek što upozna bijedu
pod šibom gnjeva njegova.
2 Mene je odveo i natjerao da hodam
u tmini i bez svjetlosti.
3 I upravo mene bije i udara
bez prestanka njegova ruka.
4BET Iscijedio je moje meso, kožu moju,
polomio kosti moje.
5 Načinio mi jaram,
glavu obrubio tegobama.
6 Pustio me da živim u tminama
kao mrtvaci vječiti.
7GIMEL Zazidao me, i ja ne mogu izaći,
otežao je moje okove.
8 Kada sam vikao i zapomagao,
molitvu je moju odbijao.
9 Zazidao mi ceste tesanim kamenom,
zakrčio je putove moje.
10DALET Meni on bijaše medvjed koji vreba,
lav u zasjedi.
11 U bespuća me vodio, razdirao,
ostavljao me da umirem.
12 Napinjao je lûk svoj i gađao me
kao metu za svoje strelice.
13HE U slabine mi sasuo strelice,
sinove svoga tobolca.
14 Postao sam smiješan svome narodu,
rugalica svakidašnja.
15 Gorčinom me hranio,
pelinom me napajao.
16VAU Puštao me da zube kršim kamen grizući,
zakapao me u pepeo.
17 Duši je mojoj oduzet mir
i više ne znam što je sreća!
18 Rekoh: »Dotrajao je život moj
i nada koja mi od Jahve dolazi.«
19ZAJIN Spomeni se bijede moje i stradanja,
pelina i otrova!
20 Bez prestanka na to misli
i sahne duša u meni.
21 To nosim u srcu
i gajim nadu u sebi.
22HET Dobrota Jahvina nije nestala,
milosrđe njegovo nije presušilo.
23 Oni se obnavljaju svako jutro:
tvoja je vjernost velika!
24 »Jahve je dio moj«, veli mi duša,
»i zato se u nj pouzdajem.«
25TET Dobar je Jahve onom koji se u nj pouzdaje,
duši koja ga traži.
26 Dobro je u miru čekati
spasenje Jahvino!
27 Dobro je čovjeku da nosi
jaram za svoje mladosti.
28JOD Neka sjedi u samoći i šuti,
jer mu On to nametnu;
29 neka usne priljubi uz prašinu,
možda još ima nade!
30 Neka pruži obraz onome koji ga bije,
neka se zasiti porugom.
31KAF Jer Gospod ne odbacuje
nikoga zauvijek:
32 jer ako i rastuži, on se smiluje
po svojoj velikoj ljubavi.
33 Jer samo nerado on ponižava
i rascvili sinove čovjeka.
34LAMED Kad se gaze nogama
svi zemaljski sužnjevi,
35 kad se izvrće pravica čovjeku
pred licem Svevišnjeg,
36 kad se krivica nanosi čovjeku u parnici,
zar Gospod ne vidi?
37MEM Tko je rekao nešto i zbilo se?
Nije li Gospod to zapovjedio?
38 Ne dolazi li iz usta Svevišnjega
i dobro i zlo?
39 Na što se tuže živi ljudi?
Svatko na svoj grijeh.
40NUN Ispitajmo, pretražimo pute svoje
i vratimo se Jahvi.
41 Dignimo svoje srce i ruke svoje
k Bogu koji je na nebesima.
42 Da, mi smo se odmetali, bili nepokorni,
a ti, ti nisi praštao!
43SAMEK Obastrt gnjevom svojim, gonio si nas,
ubijao i nisi štedio.
44 Oblakom si se obastro
da molitva ne prodre do tebe.
45 Načinio si od nas smeće
i odmet među narodima.
46PE Razjapili usta na nas
svi neprijatelji naši.
47 Užas i jama bila nam sudbina,
propast i zator!
48 Potoci suza teku iz očiju mojih
zbog propasti Kćeri naroda mojega.
49AJIN Moje oči liju suze bez prestanka,
jer prestanka nema
50 dok ne pogleda i ne vidi
Jahve s nebesa.
51 Moje mi oko bol zadaje
zbog kćeri svih mojega grada.
52SADE Uporno me k'o pticu progone
svi što me mrze, a bez razloga.
53 U jamu baciše moj život
i zatrpaše je kamenjem.
54 Voda mi dođe preko glave,
rekoh sam sebi: »Pogiboh!«
55KOF I tada zazvah ime tvoje, Jahve,
iz najdublje jame.
56 Ti oču moj glas:
»Ne začepljuj uši svoje na vapaje moje.«
57 Bliz meni bijaše u dan vapaja mog,
govoraše: »Ne boj se!«
58REŠ Ti si, Gospode, izborio pravdu za dušu moju,
ti si život moj izbavio.
59 Ti, Jahve, vidje kako me tlače,
dosudi mi pravdu.
60 Ti vidje svu osvetu njinu,
sve podvale protiv mene.
61ŠIN Čuo si, Jahve, podrugivanje njihovo,
sve podvale protiv mene.
62 Usne protivnika mojih i misli njine
protiv mene su cio dan.
63 Kad sjede, kad ustaju, pogledaj samo:
ja sam im pjesma rugalica.
64TAU Vrati im, Jahve, milo za drago,
po djelu ruku njihovih.
65 Učini da srca im otvrdnu,
udari ih prokletstvom svojim.
66 Goni ih gnjevno i sve ih istrijebi
pod nebesima svojim, Jahve!